Zakoni o registru državne imovine i poslovnim prostorima

Slika /slike naslovnica/glavni blokovi slika/Hrvatski sabor.jpg

U Hrvatskom su saboru u ponedjeljak, 3. prosinca 2018. godine prihvaćeni Zakon o Središnjem registru državne imovine i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora. Zakoni su stupili na snagu 22. prosinca 2018. godine.   

Zakon o Središnjem registru državne imovine

U Hrvatskom je saboru u ponedjeljak, 3. prosinca 2018. godine prihvaćen Zakon o Središnjem registru državne imovine. Njime se uspostavlja pravni okvir za sustavno i transparentno vođenje popisa, a time i jednostavnije upravljanje imovinom u vlasništvu RH.  Bitne odrednice Zakona su sljedeće:

  •         Središnji registar državne imovine vodi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva;
  •         precizno su definirani obveznici dostave i unosa podataka o državnoj imovini kojom upravljaju; potanko su navedeni obveze i rokovi;
  •         sve pravne osobe u kojima RH ima vlasničke udjele, bez obzira na visinu udjela, obvezne su dostavljati podatke;
  •         promjene podataka o imovini RH kojom upravljaju obveznici su dužni dostaviti u roku 60 dana;
  •         pojedinosti o ustrojstvu, sadržaju i načinu vođenja Registra definirat će se Uredbom. 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora

U Hrvatskom saboru je u ponedjeljak, 3. prosinca 2018. godine prihvaćen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora. Težnja je osigurati zakonski okvir za djelotvornije upravljanje državnim poslovnim prostorima i to na temelju sljedećih odrednica:  

  •         zabranjuje se podzakup poslovnih prostora u vlasništvu RH;
  •         poslovni se prostori neće prodavati uz obročnu otplatu nego samo jednokratnim plaćanjem;
  •         pobrojani su kriteriji na temelju kojih će se poslovni prostor u vlasništvu RH prodati zatečenom aktualnom zakupniku;
  •         zabranjuje se prodaja državnih poslovnih prostora koji su smješteni u nultoj, odnosno prvoj zoni gradova i općina, onih u razizemlju s izlozima na uličnoj strani, ali i onih kojih je, primjerice, 15-godišnja zakupnina jednaka ili veća od procijenjene kupoprodajne vrijednosti.